" M ostalo drvene pelete su male, sa prosečnom godišnjom proizvodnjom od oko 9.000 tona. Samo u toj godini proizvedeno je oko 29.000 tona čestica . Nakon problema sa nedostatkom peleta u 2013. godini, kada je proizvedeno samo oko 29.000 tona , sektor je pokazao eksponencijalni rast dostigne 88.000 tona u 2016. godini i predviđa se da će do 2020. godine doseći najmanje 190.000 tona " .
Čile dobija 23% svoje primarne energije iz biomase. To uključuje drvene čipsove , gorivo koje se široko koristi za grijanje na domaćinstvima, ali takođe utiče na zagađenje vazduha u lokalnom okruženju. U poslednjih nekoliko godina, nove tehnologije i čiste i efikasnije biomase kao što su drvene pelete napreduju na dobrom nivou. Dr Laura Azocar, istraživač na Univerzitetu u La Fronteri, pružila je uvid u pozadinu i trenutno stanje granulirano proizvodno tržište i tehnologija u Čileu.
Prema rečima dr. AZOKARA, korišćenje drveta kao glavnog izvora energije je karakteristika Čilea. Ovo se odnosi na čilejeve tradicije i kulturu, bogatu šumsku biomasu, visoku cenu fosilnih goriva i hladnu i kišnicu u jugo-centralnom regionu.
1. Šumska zemlja
Prvo se spominje da Čile trenutno ima 17,5 miliona hektara (ha) šuma: 82 posto prirodnih šuma, 17 posto zasada (uglavnom borova i eukaliptusa) i 1 posto mješovitih vrsta. To znači da uprkos brzom rastu zemlje, koja trenutno ima prihod po glavi stanovnika od 21.000 dolara godišnje i životni vek od 80 godina, ostaje nerazvijen u sistemima kućnog grijanja.
U stvari, 81 posto ukupne energije potrošene grejanjem dolazi od ogrevnog drveta, što znači da oko 1,7 miliona domaćinstava u Čileu sada koristi gorivo, a ukupna godišnja potrošnja drveta je preko 11,7 miliona kubnih metara.
2. Efikasnije alternative
Čilijsko zagađenje vazduha vezano je za visoku potrošnju ogrijevnog drveta. Pedeset šest procenata stanovništva, ili skoro 10 miliona ljudi, bilo je izloženo manje od 2,5 borbe čestica (PM) po kubnom metru. Oko polovine PM2.5 je izazvano sagorevanjem drva za ogrev, što je uzrokovano velikim brojem faktora, kao što su loše osušeno drvo, niska efikasnost peći i loša izolacija u domaćinstvu.
U posljednjih nekoliko godina, poboljšanje nivoa obrazovanja u Čileu ubrzalo je novo razumijevanje društva koje je počelo pokazivati zahtjeve vezane za očuvanje svoje prirodne baštine i okoline.
Ukratko, brzi razvoj istraživanja i napredni ljudski kapital omogućili su državi rješavanje ovih izazova pronalaskom novih tehnologija i goriva za rješavanje postojećih potreba za grijanjem domaćinstava. Jedna alternativa je stvaranje čestica.
3. Pretvoriti peć
Interes Čilea za korišćenje čestica započeo je oko 2009. godine, tokom kojeg je počelo uvoz peletnih peći i kotlova iz Evrope. Veliki uvozni troškovi, međutim, predstavljaju izazov, a napredak je spor. Da bi promovisao svoju upotrebu, ministarstvo za zaštitu životne sredine pokrenulo je program kuhanja i program za konverziju kotla za stambeni i industrijski sektor u 2012. godini. Više od 4.000 uređaja je instalirano 2012. godine rezultat preklopnika, a broj se potroši od tada. Postavite neke proizvođače lokalnih uređaja.
4.Ne samo drvene pelete
Granule čile dolaze uglavnom iz Pinus radiata, uobičajene sorte seljaka. U 2017. godini, u centralnim i južnim dijelovima zemlje distribuirano je 32 pogona pelet različitih veličina . Većina biljaka za peletiranje je mala, sa prosječnom godišnjom proizvodnjom od oko 9.000 tona. Oko 29.000 tona čestica proizvedeno je te godine, nakon nestašice u 2013. godini. Industrija je eksponencijalno porasla u 2016. godini na 88.000 tona i očekuje se da će do 2020. godine dostici najmanje 190.000 tona, rekao je Dr. Azocar.
Uprkos obilju šumske biomase, ovo novo "održivo" "čileansko društvo privuklo je interes preduzetnika i istraživača koji traže alternative za proizvodnju gustih goriva na biomasu. Mnogi nacionalni istraživački centri i univerziteti sprovode istraživanja u ovoj oblasti.
U La Fronteri, koja je u srcu BIOREN nauke i povezana je sa odjelom za hemijski inženjering, razvijen je metod za skrining kako bi se identifikovali izvori energije biomase sa energetskim potencijalom.
4. Lešnjak lešnika i slama pšenice
Studija je utvrdila da lešnik lešnika kao biomasa ima najbolja svojstva gorenja. Pored toga, slamenica pšenice se izdvaja zbog svoje visoke raspoloživosti i uticaja okoline na uobičajenu praksu spaljivanja useva i spaljivanja strnih. Pšenica je glavni usev u Čileu, površine oko 286.000 hektara i godišnje proizvede oko 1,8 miliona tona slame.
Za ljuske lešnika, iako se biomasa može spaliti direktno, istraživanje se fokusira na njegovu upotrebu u proizvodnji čestica. Razlog leži u izazovima proizvodnje čvrstih biomasnih goriva koja se prilagođavaju lokalnim stvarima i javnim politikama koje dovode do zamjene drvenih peći sa pećima za pelete na drvetu kako bi se bavili lokalnim zagađenjem vazduha.
Rezultati su ohrabrujući, sa preliminarnim rezultatima koji pokazuju da, prema ISO 17225-1 (2014), ove čestice odgovaraju parametrima drvenih peleta .
Testovi karbonizacije su izvedeni na slamici pšenice radi poboljšanja nekih karakteristika biomase, kao što su nepravilna veličina, niska zapreminska gustina i niska kalorična vrednost.
Karbonizacija je toplotna obrada na umerenim temperaturama u inertnom okruženju, posebno za optimizaciju poljoprivrednih ostataka. Prethodni rezultati pokazuju da je energija zadržavanja i kalorična vrednost značajno porasla pri srednjim uslovima rada ispod 150 ° C.
Prema evropskom standardu ISO 17225-1 (2014), opisane su takozvane crne čestice proizvedene u pilot skali sa gaziranom biomasom. Rezultati su bili povoljni, zbog procesa karbonizacije , očitna gustina povećana sa 469 kilograma po kubni metar na 568 kilograma po kubnom metru.
Budući izazovi imaju za cilj da pronađu tehnologije za smanjenje sadržaja elemenata tragova u karbonizovanim zrnima pšenične slame kako bi postigli proizvode koji mogu ući na domaće tržište i pomoći rješavanju ekoloških problema koji utječu na zemlju.










