Stanovnici Sjedinjenih Država koji žive blizu fabrika čestica žale se na dim koji emituju, a stručnjaci kažu da je paljenje drveta "katastrofa" zbog klimatskih promjena.
U Evropi ovo je razumni način ostvarenja cilja obnovljive energije, ali u daljem uvjerenju Lisa ñ Sanchez (Lisa Sanchez), dozvolite joj da misli da je pečenje drvenih čipsa neka vrsta čiste energije.
Na kraju njenog vrta nalazi se velika nemačka fabrika granula u Piney Woods-u, u istočnom Teksasu, što je značajno smanjila ruralnu privlačnost svog rodnog grada. Nemačka fabrika proizvede 578.000 tona drvnih čestica godišnje koje putuju preko Atlantika kako bi ispunile cvjetajuće lokalno tržište.
Godine 2014, Sanchez se preselio u Woodville, 100 milja severoistočno od Hjustona.
"Tvornica je bila tišina, tiša nego što sam mislio", rekla je ona. Ali manje od godinu dana kasnije, počela sam imati respiratorne probleme i bila je bolesna stalno. Sada imam astmu i trebam hitni inhalator.
Bojao se da otvara vrata i prozore, jer je osećala da je vazduh prekriven prašinom.
Spaljivanje drvne šumske biomase promovisano je kao čistija, mnogo obećavajuća alternativa za ugalj i gas. Formirana je američka kompanija, kao što je prometna industrija industrije Enviva, od početka 2000. godine gotovo nula izvoza, izvoza 2015. tona u 2015. godini da se gotovo svi proizvodi isporučuju u Evropu, kako bi zamijenili lokalni ugalj za proizvodnju električne energije.
Industrija drvnog zrna tvrdi da je upotreba grana i otpadnog drveta, ali grupa životne sredine, rekla snažne dokaze da su u zemljama poput Sjeverne Karoline i Floride srušeni veliki broj vrijednih, nerazvijenih šuma, kako bi se zadovoljio razvoj drvne industrije.
Prošle godine britanski istraživači su otkrili da je gorivo bilo "katastrofa" da zaustavi klimatske promjene, jer stara drveća emituju mnogo ugljenika kada sagore, a sadnja drveća ne pomaže. I ukoliko se drveće ponovo zasad, doći će do 100 godina za uzgoj šume koja može da apsorbuje prethodne emisije ugljenika. Gorivo koje je potrebno za transport drvenih peleta u Evropu je takođe važan izvor emisija.
Kao savetodavno vijeće epa, biološki geohemičar ˙ William Schlesinger (William Schlesinger) je rekao: "u teoriji ovo izgleda lijepo, ali ustvari u mnogim slučajevima ovo nije izvodljivo".
"Kada smanjite postojeće drveće i zapalite ih, ugljendioksid se odmah izlazi u vazduh. Nijedna kompanija ne može garantovati da mogu da replantiraju drveće kako bi u potpunosti apsorbovali ugljen-dioksid. Cjelokupna obnovljiva šuma je potragica za usporavanje klimatskih promjena.
Šlezinger je dodao, međutim, ako je upravljanje i sertifikacija ispravna, emisije ugljenika će biti niže od drvenog ugljenog drveta, a uz proširenje razvoja solarne energije i vjetra, gorivo se može koristiti kao "mostno gorivo".
Spaljivanje drveta za energiju je "pogrešno", kažu eksperti za klimatske promjene
Korišćenje biomase umesto fosilnih goriva možda neće zaustaviti globalno zagrevanje, kažu stručnjaci.
Glavni eksperti za klimatske promene u Britaniji ˙ Džon Beddington kaže da je profesor John Beddington, spaljivanjem biomase da bi sprečio politiku klimatskih promjena sa ozbiljnim nedostacima, ovi nedostaci mogu uticati na napore da se u budućnosti spreči globalno zagrijavanje. On je upozorio da se smanjivanje i spaljivanje stabala za zamjenu fosilnih goriva imaju opasne efekte.
Na strani ponude, Evropa je u protekloj deceniji povećala upotrebu obnovljivih izvora energije, pri čemu je oko polovine tog rasta došlo zbog spaljivanja biomase. Nažalost, gospodin Beddington kaže da ako se ovaj rast nastavi, Evropa će uskoro smanjiti gorivo od drveta i mora pogledati negde drugde na resurse. Veća je verovatnoća da će se kultivisati na kultiviranom zemljištu ili prirodnim staništima.
"Korišćenje energije biomase umesto fosilnih goriva izgleda kao dobra ideja kako na nacionalnom tako i na globalnom nivou. No, ove politike nisu dobro osmišljene i rizikuju da stvari pogoršavaju. Iako su sprečene dalje emisije ugljen-dioksida, energija biomase može imati ogroman uticaj na korišćenje zemljišta, kako na kultivisanom zemljištu, tako iu prirodnim staništima.
U sredinom 19. vijeka, sagorevanje drveta raslo je tako brzo da u Zapadnoj Evropi gotovo nije bilo šuma. Ironično, porast ugostiteljstva je spasio dan. Istraživači kažu da se ugalj sada ukida, ali to ne treba Izgovor za spaljivanje stabala u velikoj mjeri. Umjesto toga, trebali bi se fokusirati na projekte solarnih i vjetarskih i drugih bezopasnih i obnovljivih izvora energije.
